|

[userpro template=login login_redirect=http://zamisli2030.ba/]

Register

[userpro template=register register_redirect=http://zamisli2030.ba/]

Učiniti gradove i naselja inkluzivnim, bezbjednim, izdržljivim i održivim

Više od polovine svjetskog stanovništva danas živi u urbanim područjima. Do 2050. godine, ovaj broj porašće na 6,5 milijardi, što je dvije trećine čovječanstva. Održivi razvoj ne može se postići bez značajne promjene načina na koji gradimo i upravljamo urbanim prostorom.

Brz rast gradova u zemljama u razvoju, uz sve veće migraciju iz ruralnih u urbane sredine, doveo je do ogromnog i naglog rasta u mega-gradovima. Godine 1990, u svijetu je bilo deset mega-gradova sa 10 i više miliona stanovnika. 2014, bilo je 28 mega-gradova, koji su dom za ukupno 453 miliona ljudi.

Ekstremno siromaštvo često je skoncentrisano u urbanim sredinama, a nacionalne i gradske vlasti sve teže izlaze na kraj sa zbrinjavanjem sve većeg broja stanovnika u tim sredinama. Učiniti gradove bezbjednim i održivim znači obezbijediti sigurno i pristupačno stanovanje i uređenje siromašnih naselja. Isto tako, podrazumijeva i investicije u javni prevoz, veći broj zelenih površina i bolje urbanističko planiranje i upravljanje na način koji omogućava učešće i angažovanje svih.

Održiv život u gradovima jedan je od 17 globalnih ciljeva koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine. Za napredak na više ciljeva istovremeno ključan je integrisani pristup.

PODCILJEVI

  • Do kraja 2030. osigurati da svi imaju pristup adekvatnom, sigurnom i jeftinom smještaju i osnovnim uslugama, te unaprijediti uslove u nehigijenskim naseljima.
  • Do kraja 2030. omogućiti pristup sigurnim, jeftinim, pristupačnim i održivim transportnim sistemima za sve, unapređujući bezbijednost na putevima, prije svega proširivanjem obima javnog prevoza, uz obraćanje posebne pažnje na potrebe onih koji se nalaze u ranjivim situacijama, žena, djece, osoba sa invaliditetom i starijih lica.
  • Do kraja 2030. u svim zemljama unaprijediti inkluzivnu i održivu urbanizaciju i kapacitete za participativno, integrisano i održivo planiranje naselja i za upravljanje njima.
  • Pojačati napore da se zaštiti i osigura svjetska kulturna i prirodna baština.
  • Do kraja 2030. značajno smanjiti broj smrtnih slučajeva i broj ugroženih ljudi, te znatno smanjiti ekonomske gubitke do kojih dovode elementarne nepogode, između ostalog i one povezane sa vodom, usmjeravajući pažnju na zaštitu siromašnih i onih u ranjivim situacijama.
  • Do kraja 2030. smanjiti negativan uticaj gradova na životnu sredinu mjeren po glavi stanovnika, između ostalog i tako što će se posebna pažnja posvetiti kvalitetu vazduha i upravljanju otpadom na opštinskom i drugim nivoima.
  • Do kraja 2030. omogućiti univerzalni pristup sigurnim, inkluzivnim i pristupačnim zelenim i javnim površinama, posebno za žene i djecu, starija lica i osobe sa invaliditetom.
  • Podržati pozitivne ekonomske, socijalne i ekološke veze između urbanih, perifernih urbanih i ruralnih oblasti osnaživanjem nacionalnog i regionalnog planiranja razvoja.
  • Do kraja 2020. znatno povećati broj gradova i naselja koji usvajaju i primjenjuju integrisane politike i planove u smislu inkluzije, efikasnosti resursa, ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja klimatskim promjenama, otpornosti na elementarne nepogode, odnosno koji razvijaju i implementiraju, u skladu sa predstojećim Hjogo okvirom, sveobuhvatno upravljanje rizicima od elementarnih nepogoda na svim nivoima.
  • Podržati najnerazvijenije zemlje, između ostalog i kroz finansijsku i tehničku pomoć, u izgradnji održivih i prilagodljivih zgrada za koje se koriste lokalni materijali.

SDG Cilj 11. Održivi gradovi i zajednice

2007

Posljednji dostupni podaci

Godišnja srednja vrijednost izmjerenih koncentracija čestica (PM2.5) u gradovima (ponderisano prema stanovništvu)

56.00