|

[userpro template=login login_redirect=http://zamisli2030.ba/]

Register

[userpro template=register register_redirect=http://zamisli2030.ba/]

Okončati glad, postići sigurnost u opskrbi hranom, unaprijediti kvalitet ishrane i promovisati održivu poljoprivredu

Tokom protekle dvije decenije, brz ekonomski razvoj i veća produktivnost u poljoprivredi doveli su do toga da je broj pothranjenih ljudi gotovo prepolovljen. Mnoge zemlje u razvoju koje su se nekada borile protiv gladi sada mogu da zadovolje nutritivne potrebe najugroženijih. Centralna i istočna Azija, južna Amerika i Karibi ostvarili su ogroman napredak u iskorjenjivanju ekstremne gladi.

Sve su ovo značajna dostignuća u postizanju zadatih rezultata, koje su postavljeni prvim Milenijumskim razvojnim ciljevima. Nažalost, ekstremna glad i pothranjenost i dalje su ogromna prepreka razvoju u mnogim zemljama. Procjenjuje se da je 2014. godine bilo 795 miliona hronično pothranjenih ljudi, što je često posljedica degradacije životne sredine, suše i gubitka biodiverziteta. Preko 90 miliona djece mlađe od 5 godine je ima težak oblik pothranjenosti. Svaka četvrta osoba u Africi je gladna.

Svrha Ciljeva održivog razvoja je iskorjenjivanje svih oblika gladi i pothranjenosti do 2030. godine, pri čemu će se voditi računa o tome da svi – naročito djeca i najugroženiji – imaju dovoljno kvalitetne hrane tokom cijele godine. Tu spada i promovisanje održivih poljoprivrednih postupaka: unapređenje života i kapaciteta malih poljoprivrednika, uz ravnopravan pristup zemljištu, tehnologiji i tržištima. Isto tako, potrebna je međunarodna saradnja, koja će osigurati investicije u infrastrukturu i tehnologiju i tako povećati produktivnost u poljoprivredi. Uz ostale, ovdje navedene ciljeve, možemo iskorijeniti glad do 2030. godine.

Iskorjenjivanje gladi jedan je od 17 globalnih ciljeva koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine. Za napredak na više ciljeva istovremeno ključan je integrisani pristup.

PODCILJEVI

  • Do kraja 2030. okončati glad i osigurati da svim ljudima, a posebno siromašnima i licima u osjetljivim okolnostima, uključujući bebe, tokom cijele godine bude dostupna sigurna i zdrava hrana u dovoljnim količinama.
  • Do kraja 2030. okončati sve oblike neuhranjenosti, uz postizanje (do kraja 2025. godine) međunarodno dogovorenih ciljeva koji se odnose na zaostajanje u tjelesnom razvoju kod djece mlađe od 5 godina, i usmjeriti pažnju na nutritivne potrebe adolescentkinja, trudnica i dojilja, te starijih lica.
  • Do kraja 2030. udvostručiti poljoprivrednu produktivnost i prihode malih proizvođača hrane, a posebno žena, starosjedilačkog stanovništva, porodičnih poljoprivrednih proizvođača, stočara i ribara, između ostalog i preko sigurnog i jednakog pristupa zemljištu, drugiim proizvodnim resursima i inputima, znanjima, finansijskim uslugama, tržištu i mogućnosti za ostvarivanje dodatne vrijednosti, odnosno za zapošljavanje van poljoprivrede.
  • Do kraja 2030. osigurati održive sisteme za proizvodnju hrane i primjeniti fleksibilne poljoprivredne prakse za povećanje produktivnosti i proizvodnje, koje pomažu u održavanju ekosistema, koje jačaju kapacitet za prilagođavanje klimatskim promjenama, ekstremnim vremenskim uslovima, sušama, poplavama i ostalim elementarnim nepogodama, odnosno koje progresivno poboljšavaju kvalitet zemljišta.
  • Do kraja 2020. održavati genetsku raznolikost sjemena, kultivisanih biljaka i uzgajanih i domaćih životinja, odnosno njihovih srodnih divljih vrsta, između ostalog i preko pravilno vođenih i raznovrsnih banaka sjemena i biljaka na nacionalnim, regionalnim i međunarodnom nivou, i osigurati pristup koristima, odnosno pravično i ravnopravno dijeljenje koristi koje proističu iz korištenja genetskih resursa i sa njima povezanih tradicionalnih oblika znanja, a prema međunarodnom dogovoru.
  • Povećati investiranje, između ostalog i preko unapređivanja međunarodne saradnje, u seosku infrastrukturu, poljoprivredna istraživanja i savjetodavne usluge, razvoj tehnologije i banaka biljnog i stočnog genetskog materijala kako bi se unaprijedili poljoprivredni proizvodni kapaciteti u zemljama u razvoju, a posebno u najnerazvijenijim zemljama.
  • Ispraviti i spriječiti trgovinska ograničenja i deformacije na poljoprivrednim tržištima u svijetu, između ostalog i preko istovremenog eliminisanja svih vrsta izvoznih subvencija u poljoprivredi i svih izvoznih mjera sa ekvivalentnim efektom, u skladu sa zaduženjima iz „Razvojne agende iz Dohe“.
  • Usvojiti mjere koje će osigurati odgovarajuće funkcionisanje tržišta hrane i njihovih robnih derivata, te olakšati blagovremeni pristup informacijama o tržištima, između ostalog i o rezervama hrane kako bi se pomoglo da se ograniči ekstremna nestabilnost cijena hrane.

SDG Cilj 2. Svijet bez gladi

2007

Posljednji dostupni podaci

1.5 Neuhranjenost djece do 5 godina u %

1.6%

1.5%

Udio stanovništva koji živi ispod nivoa minimalne potrebne kalorične vrijednosti ishrane u %

0.52%

5%