EN

|

BIH

[userpro template=login login_redirect=http://zamisli2030.ba/]

Register

[userpro template=register register_redirect=http://zamisli2030.ba/]

Zaštiti i održivo koristiti okeane, mora i morske resurse

Svjetski okeani – njihova temperatura, hemija, struje i život – pokreću globalne sistema koji čine Zemlju pogodnom za ljudsku vrstu. Način na koji upravljamo ovim vitalnim resursom od suštinskog je značaja za čovječanstvo u cjelini, ali i kao protivteža posljedicama klimatskih promjena.

Život više od tri milijarade ljudi zavisi od morskog i priobalnog biodiverziteta. Međutim, danas je 30% svjetskog ribljeg fonda izloženo pretjeranoj eksploataciji, što je značajno ispod nivoa na kom se može ostvariti održiv prihod.

Isto tako, okeani apsorbuju oko 30% ugljen-dioksida koji proizvede čovjek, a danas vidimo da je došlo povećanja kiselosti okeana za 26% od početka industrijske revolucije. Zagađenje mora, koje najvećim dijelom uzrokuju kopneni izvori, dostiže alarmantan nivo: u prosjeku, na svakom kvadratnom kilometru okeana nalazi se 13.000 komada plastičnog otpada.

Ciljevi održivog razvoja daju okvir za održivo upravljanje i zaštitu morskih i priobalnih ekosistema od zagađenja sa kopna, kao i saniranje posljedica acidifikacije okeana. Bolje očuvanje i održiva eksploatacija okeanskih resursa u skladu sa međunarodnim pravom takođe će pomoći da se ublaže određeni izazovi u vezi sa okeanima.

Zaštita okeana jedan je od 17 globalnih ciljeva koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine. Za napredak na više ciljeva istovremeno ključan je integrisani pristup.

PODCILJEVI

  • Do kraja 2025. spriječiti i značajno smanjiti sve vrste zagađivanja morskih resursa, a posebno onih aktivnosti koje dolaze sa kopna, uključujući morski šut i zagađenje nutrijenata.
  • Do kraja 2020. održivo upravljati morskim i obalskim ekosistemima i zaštititi ih kako bi se izbjegli značajni negativni uticaji, između ostalog i kroz jačanje njihove prilagodljivosti, i preduzeti aktivnosti za njihovu obnovu kako bi okeani ponovo postali zdravi i produktivni.
  • Svesti na najmanju mjeru uticaje povećanja nivoa kiselosti okeana i baviti se tim problemom, između ostalog, i kroz bolju i širu naučnu saradnju na svim nivoima.
  • Do kraja 2020. djelotvorno regulisati eksploataciju ribe i okončati prekomjerni ribolov, kao i nezakonit, neprijavljen i neregulisan ribolov, odnosno destruktivne ribarske prakse, i primjeniti naučno zasnovane planove upravljanja kako bi se obnovile zalihe riba u najkraćem mogućem roku, bar do nivoa na kojima se može proizvesti maksimalni održivi prinos koji je određen njihovim biološkim karakteristikama.
  • Do kraja 2020. očuvati najmanje 10 posto obalskih i morskih oblasti, u skladu sa nacionalnim i međunarodnim zakonima i na osnovu najboljih postojećih naučnih informacija.
  • Do kraja 2020. zabraniti određene oblike subvencija za ribarstvo koje dovode do stvaranja prevelikog kapaciteta ribara i prekomjernog izlovljavanja ribe, ukinuti subvencije koje doprinose nezakonitom, neprijavljenom i neregulisanom ribolovu i uzdržati se od uvođenja novih sličnih subvencija, uz svijest da odgovarajući i delotvorni specijalni i diferencijalni tretmani za zemlje u razvoju i najnerazvijenije zemlje treba da budu integralni deo pregovora Svjetske trgovinske organizacije u vezi sa subvencijama za ribarstvo (1).
  • Do kraja 2030. uvećati ekonomsku korist za male ostrvske države u razvoju i najnerazvijenije zemlje na osnovu održivog korištenja morskih resursa, između ostalog i preko održivog upravljanja ribarstvom, vodoprivredom i turizmom.
  • Povećati naučno znanje, razviti istraživačke kapacitete i prenositi pomorsku tehnologiju, uzimajući u obzir „Kriterijume i smjernice Međuvladine okeanografske komisije za prijenos pomorske tehnologije“, kako bi se poboljšalo zdravlje okeana i unaprijedio doprinos morskog biodiverziteta razvoju zemalja u razvoju, posebno malih ostrvskih država u razvoju i najnerazvijenijih zemalja.
  • Obezbijediti pristup morskim resursima i tržištima za male profesionalne ribare.
  • Osigurati punu primjenu međunarodnog prava, onako kako to predviđa „Konvencija Ujedinjenih nacija o pomorskom pravu“ za zemlje potpisnice, između ostalog, gde je to primjenljivo, i postojećih regionalnih i međunarodnih planova za očuvanje i održivo korištenje okeana i njihovih resursa.